3 minut čitanja

Autor: 5Vesti Foto: ilustracija/ Pexels

Polovna moda na svakom koraku: Beograd u znaku sekond henda

Beograd se poslednjih godina pretvorio u jedan od regionalnih centara sekond hand šopinga i tržišta koje kombinuje ekonomiju, ekologiju i urbanu kulturu potrošnje. Na više od desetina lokacija širom grada nalaze se prodavnice polovne garderobe, vintage butici i koncept šopovi koji ove trendove pretvaraju u svakodnevnu realnost kupovine.

Koliko ih ima?

Precizan broj sekond hand radnji u Beogradu teško je utvrditi jer se mnoge vode kao regularni trgovinski objekti, a ponuda se brzo menja. Prema starijim procenama iz 2023, u Srbiji je bilo oko 1.000 radnji polovne odeće, od kojih je oko 119 registrovanih samo u Beogradu ali pravi broj danas je verovatno veći zbog rasta tržišta i neformalnih prodavnica koje nisu zvanično evidentirane.

Na popularnim listama lokalnih vodiča može se naći više od 20 različitih sekond hand i vintage prodavnica u Beogradu od klasičnih radnji do specijalizovanih butika. Bum je toliko raznolik da postoje prodavnice koje se zovu “Vintage shop” uz retke gotovo antikvarne modele, šopovi u kojima se odeća kupuje na kilo, a onda se nakon merenja na pravoj vagi tako i naplaćuje, kao i velikih sekond hend lanaca gde postoje tačno najavljeni dani pristizanja nove garderobe koji bukvalno prave redove jer ih ljudi čitave nedelje čekaju.


Pored fizičkih prodavnica, Beograđani sve više koriste i platforme za kupovinu i prodaju polovnih artikala online, kao što su KupujemProdajem, Limundo i MojeKrpice, koje služe kao virtuelne polovne pijace.

Ko kupuje u sekond handu?

Sekond hand više nije samo izbor potrošača sa ograničenim budžetom, on je postao deo urbane mode. Globalna istraživanja pokazuju da 52% potrošača u svetu u poslednjoj godini kupuje polovne stvari i da popularnost raste, posebno među generacijama Z i milenijalcima koji sekond hand vide kao izraz ličnog stila i ekološke svesti.

Podaci o posetiocima u Srbiji pokazuju da među kupcima dominira radno aktivno stanovništvo između 25 i 34 godine, što čini čak oko 44% sekond hand potrošača, uz značajan deo i mlađih od 24 godine.

U Beogradu, pored mladih koji traže unikatne komade sekond hand često posećuju i roditelji koji kupuju povoljne komade za porodicu, kao i starije generacije koje biraju ekonomičnu kupovinu.

Koliko se može zaraditi?

Sekond hand poslovanje u Srbiji vodi se kao deo malih trgovinskih delatnosti i nema javno dostupnih preciznih podataka o zaradi pojedinačnih prodavnica. Ipak, industrijski izveštaji procenjuju vrednost celog tržišta second-hand prodaje u Srbiji na oko 11 miliona evra u 2025.

Profit pojedinačnih prodavnica uveliko zavisi od modela poslovanja:

Kilo prodaja: gde se garderoba prodaje po kilogramu, često donosi veći obrt i brzo obnavljanje asortimana.

Vintage boutique: gde se kurirani brendovi i retro komadi prodaju po višim cenama, što može doneti veći bruto profit na manji broj artikala.

Online + offline model: mnogi šopovi kombinuju fizičku radnju sa online prodajom, što povećava doseg i prihode.

U vreme visoke inflacije i sve veće svesti o održivoj potrošnji, sekond hand ostaje sektor sa stabilnim interesovanjem kupaca i mogućnošću rasta, posebno ako se fokusira na kvalitetnu selekciju i brendiranje.

PODELI VEST

Bez naplate parkinga kod „Rovčeta“ noću i vikendom

Novi red vožnje na liniji 7

Besplatni koncerti klasične muzike u Oficirskom domu

Nišlije bolje od imenjaka na „Čairu”

Povežite se sa nama na viberu.

Najvažnije vesti sa lokala čitljive u samo par minuta.

City and Me